R.R.P+ na RBC buributsa akamaro ko gukoresha neza imiti igabanya ubukana bwa SIDA
Kuri uyu wa Gatatu tariki ya 28 Ugushyingo 2025, Ihuriro ry’Abanyarwanda babana na virusi itera SIDA (Réseau Rwandais des Personnes Vivant avec le VIH/SIDA – R.R.P+), ku bufatanye n’Ikigo cy’Igihugu gishinzwe Ubuzima (RBC), abafatanyabikorwa batandukanye ndetse n’urubyiruko, ryakoze ubukangurambaga bwibanze ku gukoresha neza imiti igabanya ubukana bwa SIDA no gukumira ikwirakwira ry’iyo virusi
Ubu bukangurambaga bwabereye mu bice bitandukanye by’igihugu, aho abaturage, by’umwihariko urubyiruko, bahawe ibiganiro byimbitse bigamije kubigisha uko imiti igabanya ubukana bwa SIDA ikoreshwa neza, akamaro kayo mu kubungabunga ubuzima bw’umuntu ubana n’iyo virusi, no mu gukumira ibyago byo kuyanduza abandi. Abitabiriye ubu bukangurambaga bibukijwe ko gufata imiti ku gihe, uko iyanditse kandi nta kuyisiba, ari inkingi ya mwamba mu kubana neza na virusi itera SIDA.
Abayobozi ba R.R.P+ bagarutse ku kamaro ko gukoresha neza iyo miti, bagaragaza ko bituma ingano ya virusi mu mubiri igabanuka, bikongerera uwanduye ubushobozi bwo kubaho ubuzima busanzwe, ndetse bikagabanya amahirwe yo kwanduza abandi. Banashimangiye ko kuyifata nabi cyangwa kuyihagarika bishobora gutuma virusi igira ubudahangarwa ku miti (drug resistance), bikagira ingaruka zikomeye ku buzima bw’uyifata no ku rusobe rw’ubuzima muri rusange.
RBC, nk’umufatanyabikorwa mukuru muri uru rugamba, yashimye iki gikorwa igaragaza ko gifite uruhare rukomeye mu ntego y’igihugu yo gukumira no kurwanya SIDA. Abahagarariye iki kigo bagarutse ku ngamba Leta y’u Rwanda yashyizeho, zirimo serivisi zo kwipimisha ku buntu, gutanga imiti igabanya ubukana bwa SIDA ku buntu ku bayikeneye, no gukomeza ubukangurambaga bugamije gufasha abaturage gufata inshingano zo kurengera ubuzima bwabo.
Urubyiruko rwitabiriye ubu bukangurambaga rwasabwe kwifata, gukoresha neza agakingirizo mu gihe cy’imibonano mpuzabitsina, kwipimisha kenshi, no kwirinda imyitwarire ishobora kongera ibyago byo kwandura cyangwa kwanduza virusi itera SIDA. Basobanuriwe ko kwimenya hakiri kare bituma umuntu abona ubuvuzi n’ubufasha ku gihe, bityo akaba yabaho ubuzima bwiza kandi burambye.
Abitabiriye ubu bukangurambaga bagaragaje ko bwabongereye ubumenyi n’imyumvire ku bijyanye no kubana na virusi itera SIDA, basaba ko nk’ibi bikorwa byakomeza gukorerwa mu bice byose by’igihugu, cyane cyane mu rubyiruko, mu rwego rwo gukomeza urugamba rwo kurwanya SIDA no kubaka ejo hazaza h’Abanyarwanda bafite ubuzima buzira umuze.
Gasana Michel, umukozi w’Ikigo cy’Igihugu gishinzwe Ubuzima (RBC) mu ishami rishinzwe kurwanya SIDA no kwita ku babana na virusi itera SIDA, yavuze ko kugeza ubu gahunda yo gufata imiti igabanya ubukana bwa SIDA mu Rwanda igenda neza. Yasobanuye ko u Rwanda ruri mu bihugu byageze ku ntego za Loni zo kugabanya icyorezo cya SIDA, aho abarenga 95% by’ababana n’iyo virusi baba babimenye, abarenga 95% muri bo bafata imiti, kandi abanganya hafi 95% bafite igabanuka rikomeye ry’ingano ya virusi mu maraso (viral suppression).
Yakomeje asobanura ko abafite virusi itera SIDA mu Rwanda, barenga 95%, bafata imiti neza ku kigero gituma ingano ya virusi mu maraso igabanuka ikagera munsi y’uruhande rwemewe n’ubuvuzi, bityo bikagabanya cyane ibyago byo kuyanduza abandi. Yongeyeho ko nubwo hari intambwe ishimishije imaze guterwa, hakiri ibyiciro bisaba kwitabwaho by’umwihariko, birimo abana n’urubyiruko.
Gasana Michel yashimangiye ko abana n’urubyiruko babana na virusi itera SIDA badakwiye guhezwa cyangwa guteshwa agaciro, ahubwo ari bo bagomba kwitabwaho kurusha abandi, bagahabwa ubufasha bukwiye kugira ngo bafate imiti neza. Yavuze ko serivisi zo gutanga imiti ziboneka mu mavuriro yose ya Leta ndetse n’ayigenga, kandi ko nta nzitizi ikwiye kubabuza kwivuza.
Yongeyeho ko ubushakashatsi bwo ku rwego rw’isi bwakozwe n’imiryango mpuzamahanga irimo Ishami ry’Umuryango w’Abibumbye ryita ku buzima (OMS/WHO) n’Ishami rishinzwe kurwanya SIDA (UNAIDS) bugaragaza ko umuntu ufata imiti igabanya ubukana bwa SIDA neza, agagera ku kigero cya viral suppression, aba adashobora kwanduza virusi itera SIDA binyuze mu mibonano mpuzabitsina. Iri hame rizwi ku rwego mpuzamahanga nka “U=U” (Undetectable = Untransmittable) rimaze kwemerwa n’abahanga mu by’ubuzima.
Yagize ati: “Nubwo ubushakashatsi bubigaragaza, ni ingenzi gukomeza kwibutsa ko gufata imiti neza, nubwo ari ingenzi cyane, bitagomba gufatwa nk’uburyo bwonyine bwo kwirinda kwanduza virusi itera SIDA. Umuntu ubana na virusi asabwa gukomeza gukoresha izindi ngamba zisanzwe zo kwirinda, zirimo gukoresha agakingirizo no kwitwararika mu mibanire.”
Iyi nkuru igaragaza ko ubukangurambaga bwa R.R.P+ bufatanyije na RBC buza nk’intambwe ikomeye mu gukomeza gushimangira ubumenyi, kugabanya ipfunwe, no kwiyubakira sosiyete yubahiriza ubuzima n’uburenganzira bwa buri wese.
Umwanditsi: Alex RUKUNDO
